Dužijanca se u Subotici proslavlja 106 godina, a kao obiteljski običaj u narodu je prisutna i nekoliko stoljeća. Dužijanca se othrvala svim promjenama vremena, sačuvala i izgradila kulturu hrvatskog naroda na prostorima Bačke. U svojoj povijesti bilježi tri načina kako se organizirala.
Prvi, dužijanca se organizirala kao obiteljska svečanost koja je pravo javnosti stekla 1911. godine i to u Crkvi. Drugi podrazumijeva to da je dugi niz godina ova manifestacija poprimala obogaćujuće forme isključivo unutar Crkve i hrvatskih udruga koje su se okupljale oko Crkve, kao što su bili Katoličko divojačko društvo i Katoličko momačko društvo. U vrijeme komunizma dužijanca je bila samo crkvena javna svečanost. A treći se odnosi kada su okupljeni oko Kulturno‑umjetničkog društva „Bunjevačko kolo“ 1968. godine organizirali takozvanu Gradsku Dužijancu. Bile su tada dvije dužijance, „crkvena“ i „gradska“, koje se nisu smjele „ni dodirnuti“.

Na subotičkom Trgu slobode održana je 12, 13, 14. kolovoza središnja svečanost "Dužijance 2016", tradicionalne manifestacije bačkih Hrvata koja se po 106. put organizira povodom završetka žetve i zahvalnosti Bogu na plodovima zemlje, a osobito na rodu pšenice.
Slavlje je počelo u petak 12. kolovoza u večernjim satima kada je održan kulturno umjetnički program na Gradskom trgu. Mons. Beretić predstavio je ovogodišnjeg bandaša Ninoslava Radaka, iz Subotice, i bandašicu Natašu Vojnić Tunić, iz Starog Žednika koji su bili središnje osobe „Dužijance 2016.“. U subotu 13. kolovoza u katedrali bazilici Sv. Terezije večernjom molitvom te dočekom požeškog biskupa mons. dr Antun Škvorčević koji je bio glavni gost i predvoditelj mise zahvalnice.
Ovogodišnji bandaš i bandašica, Ninoslav Radak, iz Subotice, i Nataša Vojnić Tunić, iz Starog Žednika, predali su 14. Kolovoza gradonačelniku Subotice Bogdanu Labanu vijenac od novog žita i kruh od ovogodišnjeg roda pšenice.