Intervju: Mata Matarić, predsjednik HKUD „Vladimir Nazor“ iz SomboraHrvatsko kulturno umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora obilježilo je osamdesetu obljetnicu od osnutka. Tom prigodom smo rargovarali sa Matom Matarićem koji je član HKUD a „Vladimir Nazor“ od 1960. godine. Obnašao je razne dužnosti u društvu, a 2010. izabran je za predsjednika.
Aktivan je na polju amaterske kulture i sporta, bivši je košarkaš KK Partizan iz Sombora, predsjednik prvoligaša Ženskog nogometnog kluba ŽAK iz Sombora. Jedan je od osnivača Demokradskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV). Obnašao je funkcije predsjednika Podružnice DSHV a Sombor i dopredsjednika do isključenja iz stranke.
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ iz Sombora obilježilo je osamdesetu obljetnicu. Na koji način je obilježena obljetnica?
U obilježavanju ove velike obljetnice 3. prosinca 2016. godine učestvovale su sve sekcije i mnoštvo članova udruge. Glavna svečanost bila je u zgradi Županije i sali Skupštine grada Sombora gdje je održana svečana Akademija. U svom polusatnom izlaganju govorio sam o značajnijim događajima koji su ispunili dugu povijest i osobama koje su tomu dale najveći doprinos. Mnogi nazočni su se emotivno prisjećali svoje uloge u ovim događajima. Osam članova i Karmelićanski samostan u Somboru dobili su najviše priznanje udruge – Plaketa sa likom Vladimira Nazora, koja se inače dodjeljuje svakih 10 godina. Više članova dobilo je Zahvalnice. Od nazočnih gostija iz Republike Hrvatske i AP Vojvodine kao i grada Sombora, obratili su se gospodin Đuro Vidmarović, Miroslav Vasin i Antonijo Ratković. Nakon Akademije u prepunoj dvorani Hrvatskog doma održan je prikaz rada većine od 10 sekcija. Pohvalnim riječima za sve viđeno obratila se Dubravka Severinski iz Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Predstavite nam HKUD „Vladimir Nazor“ iz Sombora. Koliko sekcija djeluje u društvu?
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ Sombor je jedno od najstarijih udruga kulture u Vojvodini, koje 80 godina radeći kontinuirano njeguje kulturu Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, sa ovih prostora. Mi smo ponosni što smo aktualni sljedbenici te povijesti ali i svjesni odgovornosti da smo dužni časno raditi i prenositi sve doneto do današnjih dana generacijama koje dolaze.
Približite našim čitateljima HKUD „Vladimir Nazor“ kroz najznačajnije projekte koje ste realizirali u 80 godina postojanja?
Nastavljamo rad i u 81. godini postojanja jer su novi izazovi pred nama. Nakon što smo u prošloj, a i ranijih godina, uglavnom riješili uređenje prostorija, od grijanja do novog sanitarnog čvora, za naredni period predviđamo sanaciju krova u površini od oko 1000 četvornih metara. Maksimalno ćemo se posvetiti omasovljenju članstva i aktivirati ih u radu sekcija, gostovati i primati goste, organizirati sve tradicionalne manifestacije, od kojih nabrajam samo neke: 83 prela, 84 dužionice , MSADD, likovna kolonija Colorit, razne koncerte, književne večeri, tribine, radionice i manifestacije koje organizuju naši mlađi članovi. Također, planiramo učešće naših sekcija u zajedničkim priredbama sa drugim hrvatskim udrugama u Vojvodini, Republici Hrvatskoj, BiH i Mađarskoj. Isto tako na nivou grada učestvovat ćemo u gradskim manifestacijama. HKUD „Vladimir Nazor“ je u proteklih 80 godina dobio niz društvenih priznanja: diploma 70, zahvalnica 56, pohvanica 16, spomenica 2, priznanja 20. Za 50. obljetnicu (1986.) društvo je dobilo Orden bratsva i jedinstva sa srebrnim vijencem. Iste godine je dobio „Iskru kulture“ najviše priznanje u kulturi AP Vojvodine. Za doprinos u radu sa mladima u kulturi dobijena je plaketa „Heroj Pinki“. Za doprinos afirmacije Sombora na kulturno umjetničkom polju, širenju tolerancije među njegovim stanovništvom te za tradicionalno njegovanje vlastite baštine i tradicije dobiveno je najviše priznanjje – Listopadska nagrada grada Sombora za 1977. godinu.
Godine 2011. za 75. godišnjicu drušva, upornog čuvanja hrvatskog identiteta u Republici Srbiji, uz dužno poštovanje svih naroda koji žive sa nama, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović dodijelio je društvu najviše priznaje za udruge kulture „Povelju Republike Hrvatske“. Prvo smo društvo u Republici Srbiji koje je počastvovano ovim visokim priznanjem.
Na sve ovo smo veoma ponosni, a iskreno vam mogu reći da smo u povodu ove velike obljetnice očekivali da ćemo od Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republiki Srbiji, naše krovne organizacije, dobiti neku vrstu priznanja koje ta institucija inače dodjeljuje. Međutim, čelnici naših institucija nisu se niti udostojili nazočiti ovakvom jubileju. Također ni glas hrvatske diplomacije u Srbiji se nije čuo na Akademiji u povodu ovako velikog jubileja. Ovo je tema za drugi nivo rasprave koja će se kad tad morati otvoriti, jer osnovno je pitanje tko zbog koga postoji?
Kako vidite budućnost HKUD „Vladimir Nazor“?
Budućnost Nazora vidimo u mnoštvu mlađih članova koji rade u sekcijama i njihovom uključivanju u organe upravljanja. Bitno je da se smjene generacija obavljaju bez posljedica po kontinuitet rada.
U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati? Ima li HKUD „Vladimir Nazor“ potporu cijele hrvatske zajednice?
Za sav naš rad i ambiciozne planove koje imamo, svakako je pored materijalnih sredstava potrebna i moralna potpora pa tako i potpora institucija hrvatske zajednice. Tu se ne možemo pohvaliti jer smo mišljenja da se rukovodstvo naših institucija fokusira na udruge i događanja na subotičkom gradskom području i podržava ih materijano i moralno, a većina izvan tog područja im služi za osiguranje legitimiteta. Tako nam skromna materijalna potpora dolazi od HNV a, koji od osnivača dobija preko 24 milijuna dinara i uglavnom nam filtrira natječaje u pokrajinskim sekretarijatima. Od 24 milijuna dinara udrugama se dodjeljuje 10 % i to putem natječaja za koje nisu ustanovljeni kriteriji za učešće i raspodjelu. Izuzetno je prošle godine HNV dotirao sa polovinom potrebnih sredstva za izlaženje prvog glasila na hrvatskom jeziku u Srbiji, „Miroljub“, koji izlazi od 1998. god., znači prije priznavanja statusa Hrvata za nacionalnu manjinu u Republici Srbiji. Za uzvrat NIU „Hrvatska riječ“ traži pretplatu, da dobijemo jedan primjerak tjednika na našu adresu, a za svoj rad ova institucija dobija preko 30 milijuna dinara. Pouzdano znamo da se proda simboličan broj tjednika. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata duplira nadležnosti sa HNV om i međusobnim raspoređivanjem sredstava pojavljuje se kao nosilac projekta udruga kulture, što svakako nije njegova uloga u zajednici. Ovakvim aktivnostima jasno nam je da se dodvoravaju biračkom tijelu za izbore u organe zajednice kao i za političku stranku.
Vijećnik ste Hrvatskog nacionalnog vijeća. Ocijenite rad ovog saziva HNV a u protekle nepune tri godine?
Drugi mandat sam vijećnik u HNV u. Ovaj saziv obilježava veliku dominaciju DSHV liste, koja ima 21mandat, a nas 8 iz druge, nepolitičke liste smo ocijenjeni kao opozicija koju ne treba respektirati. To znači da se glas barem 1000 Hrvata koji su nas podržali ne uzima u razmatranje a kamoli da se prihvati prijedlog neke odluke. Vlada tehnobirokracija i centalizacija upravljanja institucijama. Osobno smatram da će novi Zakon o nacionalnim savjetima koji je u pripremi promijeniti, prije svega, način izbora za nacionalne savjete te ukinuti mogućnost elektorskih – delegatski izbora, decentralizirati rad savjeta do razina lokalnih samouprava a sve prema uzoru na organiziranje savjeta iz Republike Hrvatske i Mađarske, gdje, primjera radi, funkcionira 112 manjinskih lokalnih hrvatskih samoupava, 7 županijskih i 1 zemaljska.
Opširnije u tiskanom i pdf izdanju Hrvatskih novina strana 12-13
