Smatram da je sada trenutrak kada se Hrvati trebaju okupljati u svojim udrugama a udruge treba da se međusobno što više druže kroz razne manifestacije
Predstavite nam Hrvatsku čitaonicu ,,Fischer" iz Surčina. Koji je prvotni cilj osnutka? Koliko sekcija djeluje u hrvatskom kulturnom društvu?
Hrvatska čitaonica Fischer je osnovana prije nešto više od dvije godine. Prvotni cilj udruge je bio da njegujemo kulturnu baštinu Hrvata u Srijemu, svoj identitet i naše zajedništvo. U momentu osnutka, župnik Marko Kljajić imao je prikupljeno preko 800 knjiga koje smo planirali organizirati u čitaonicu. Postupno broj knjiga se uvećao na gotovo tisuću. Osim čitaonice, osnovana je tada i glazbena sekcija. S vremenom ljudi u udruzi su poželjeli razvijati svoje talente i tako su osnovane kreativna i literarna sekcija. Broj članova je malo više od stotinu - od toga imamo preko pedest članova koji su stalno aktivni kroz razne sekcije ili kao vjerni pratitelji svih događanja.
Naš kulturni život je obogaćen literarnim večerima, božićnim i uskršnjim, te izložbama za razne prigode. Svi događaji su uvijek uz pratnju glazbene sekcije. Trudimo se da svi važniji događaji budu ispraćeni u sredstvima javnog informiranja.
U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati?
Trenutno naša čitaonica priprema reprint knjige „Surčin kroz povijest“ Marka Kljajića i izdavanje knjige istog autora: „Rodoslovlje hrvatskih prezimena u Surčinu“, to je naš trenutno najveći projekt.
Radimo narodne nošnje po uzoru na odjeću sa slika koje su nosili naši preci s početka dvadesetog stoljeća. Članovi naše literarne sekcije su uglavnom pjesnici i jedan aforističar. U rad literarne sekcije ulažu veliki trud, pa nam je plan da izdamo zbirku njihovih pjesama i aforizama.
Sudjelovat ćemo u manifestaciji „Srijemci Srijemu“ s glazbenom, literarnom i kreativnom sekcijom. Bit ćemo domaćini večeri na Bojčinskom kulturnom letu, 8. srpnja. „Bojčinsko kulturno leto“ je kulturne manifestacija koja traje čitavo ljeto svakog vikenda u organizaciji Opštine Surčin. Literarna sekcija je započela niz večeri posvećenih srijemskim pjesnicima. Prva, posvećena Iliji Okrugiću, bila je večer koja je obogatila naš duh podsjećajući nas na naše korijene.
Kako vidite budućnost Hrvatske čitaonice ,,Fischer"?
Lokalnim događajima dajemo šansu svim članovima da se iskažu i tako želimo učvrstiti i razvijati našu bazu s kojom ćemo se predstavljati javnosti. Odaziv je velik. Naša budućnost bi trebali biti mladi. Za sada ih imamo u svim udrugama ali je to relativno mali broj. Cilj nam je privući mlade da čuvaju našu baštinu, žive sadašnjost s nama i razvijaju budućnost.
Približite nam povijest Hrvata u Surčinu od doseljena do danas?
Hrvati u Surčinu žive od početka osamnaestog stoljeća, prolazili su kroz lijepa i teška razdoblja i dijelili su sudbinu s ostalim nacijama na ovom području. Hrvati su se počeli doseljavati u Surčin u vrijeme Vojne Krajine za vrijeme Marije Terezije. Doseljavali su se iz Like, Bosne, Dalmacije. Naseljavali su istočni kraj bliže Zemunu.
U najranijim vrijemenima, najprije su odredili zemljište za crkvu i označili ga križem a potom su sazidali zvonik s dva zvona.
Učitelji su tijekom vremena igrali značajnu ulogu ne samo u prosvjeti, već su bili inicijatori značajnih dogadjaja i u vjerskom životu.
Učitelj Adolf Marković potaknuo je Surčince te su od Kraljevine i Imovine Općine izmolili plan, građu i dio novca za izgradnju crkve. Ostatak novca je dala crkvena općina. Crkva je završena 1896 godine. U to vrijeme je Surčin i dalje bio filijala zemunske župe.
1930. godine crkveni odbor na čelu s Markom Naglićem (moj pradjed) započeo je izgradnju župnog doma kojeg su završili 1931. god. Ovaj župni dom je i danas jedan od ljepših u okolici. Zahtjev za samostalnom župom podnio je crkveni odbor biskupu Akšamoviću. Delegaciju u Đakovo biskupu pedvodili su Marko Naglić i Učitelj Kovačić. Župa je dekretom biskupa uspostavljena 27. travnja 1932. godine.
Prvi župnik je bio Petar Fischer po kome naša Udruga nosi ime. Od tada do danas kroz surčinsku je župu prošlo 15 župnika i župnih upravitelja. Crkva je kao i svuda okosnica našeg okupljanja.
Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj identitet?
Hrvati u Srbiji ovisno o tome gdje žive su u većoj ili manjoj mjeri očuvali svoj identitet. Prošla desetljeća su bila teška. U teškim vremenima ili ojačate ili se izgubite. Asimilacija hrvatskog življa s lokalnim stanovništvom je velika. Nisu svugdje u Srbiji Hrvati sačuvali hrvatski jezik u svakodnevnom govoru ali identitet jesu.
Zato nam je svaka podrška, a posebno podrška matične države, danas jako važna. Također država u kojoj živimo konačno nam pruža odredjenu podršku. Kada to kažem, mislim na slobodu življenja svog nacionalnog identiteta izvan doma sudjelovanjem u javnim manifestacijama, objavama u sredstvima javnog informiranja. Da bi se to ostvarilo, potrebna je i financijska pomoć. Sada je to poprimilo službenu formu za sve manjinske zajednice. Mi u Surčinu imamo dobru suradnju s lokalnim vlastima, nije svagdje tako ali treba biti ustrajan.
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?
Smatram da je sada trenutrak kada se Hrvati trebaju okupljati u svojim udrugama a udruge treba da se međusobno što više druže kroz razne manifestacije.
Razgovarao: Zlatko Ifković
